Preskoči na sadržaj
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
  • Početna

Oznaka: bosna i hercegovina

[color=blue] 25.11.2007 [/color]

Objavljeno 25. Novembra 2007. od strane radioefm / 4 komentara za [color=blue] 25.11.2007 [/color]

Svim Bosancima i Hercegovcima sretan Dan drzavnosti BiH.

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera -Jezero Nuga [/color]

Objavljeno 22. Novembra 2007. od strane radioefm / 1 komentar na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera -Jezero Nuga [/color]

Umjetno jezero koje je tek napravljeno i još se radi. Siva kula na slici se zove "kula Zatvaračica", ne znam točno kada je izgrađena, ali je sl...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Jezero Krenica [/color]

Objavljeno 14. Novembra 2007. od strane radioefm / Nema komentara na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Jezero Krenica [/color]

Jezero Krenica nalazi se na Drinovačkom polju, kružnog je oblika promjera 60m. Kako tvrde mještani, duboko je oko 40-ak metara i nikad ne presušuj...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Jezero Mandek [/color]

Objavljeno 12. Novembra 2007. od strane radioefm / 1 komentar na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Jezero Mandek [/color]

Pored Livna, ispod zapadnih obronaka planine Tušnice je omanje jezero Mandek (ili Mandak). Zimi, usljed niskih temperatura površina jezera se smrz...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Kotlaničko jezero [/color]

Objavljeno 9. Novembra 2007. od strane radioefm / Nema komentara na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Kotlaničko jezero [/color]

Kotlaničko jezero na Zelengori, smješteno na 1528 metara nadmorske visine, u prelijepom okruženju, jedno je od najljepših prirodnih jezera. Jo&sca...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Kladopoljsko jezero [/color]

Objavljeno 7. Novembra 2007. od strane radioefm / Nema komentara na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Kladopoljsko jezero [/color]

Kladopoljsko jezero, a još ga zovu i Martinovo vrelo, po vrelu koje se nalazi oko 500 m od jezera, je na Zapadnim padinama Zelengore, prema Kalinoviku. N...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Kukavičko jezero m [/color]

Objavljeno 5. Novembra 2007. od strane radioefm / 1 komentar na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Kukavičko jezero m [/color]

Kukavičko jezero, smješteno na jugoistočnom dijelu Kupreškog polja, nalazi se na 1200 metara nadmorske visine.Ime je dobilo po selu Kukavice koje ...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Plivsko jezero [/color]

Objavljeno 31. Oktobra 2007. od strane radioefm / 1 komentar na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Plivsko jezero [/color]

Plivska jezera, Veliko i Malo jezero,nastala su na rijeci Plivi,lijevoj pritoci Vrbasa u Jajcu.Jezera su smještena u riječnoj dolini Plive,izmedju Jajca ...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Zvorničko jezero [/color]

Objavljeno 25. Oktobra 2007. od strane radioefm / Nema komentara na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Zvorničko jezero [/color]

Zvorničko jezero je vještačka akumulacija nastala izgradnjom hidroelektrane ”Zvornik” na Drini 1955 godine. Jezero je dugačko 25 km te zahvat...

[color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Prokoško jezero [/color]

Objavljeno 19. Oktobra 2007. od strane radioefm / Nema komentara na [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Prokoško jezero [/color]

Prokoško jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 1485 metara, dužina mu je oko 400 metara, a širina oko 170 metara.Dubina jezera je oko 10 metara...

Navigacija člancima

« Prethodna 1 2 3 4 Sljedeća »

Najnoviji članci

  • SREBRENICA, 11.07.1995 – 11.07.2008
  • [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Jezero Bistrac [/color]
  • Novosadski Piknik pobjednik godišnje liste Cross radija
  • [color=blue]FOTO DANA – BH Jezera – Bašigovačko jezero [/color]
  • Sretna Nova 2008 !!!

Najnoviji komentari

  • Marko_Beograd na [color=green]PHOTO DANA – Vaganska pećina[/color]
  • Gost_7157 na [color=red]BH GRADOVI – Velika Kladusa 2.dio[/color]
  • Gost_9242 na [color=red]BH GRADOVI – Bosanski Brod 2.dio[/color]
  • Gost_9242 na [color=red]BH GRADOVI – Bosanski Brod 2.dio[/color]
  • Gost_2097 na [color=red]GRAD DANA – Konjic 2.dio[/color]

BH INFO

Glavni grad: Sarajevo
Površina: 51.129 km2
Broj stanovnika: 4.354.911 (1991)
Najniža tačka: Grad Neum (0 m)
Najviša tačka: Planina Maglić (2386 m)
Dužina obale: 21.2 km

Državni praznici:
Nova godina 1.januar
Dan nezavisnosti 1.mart
Međunarodni praznik rada 1.maj
Dan državnosti 25.novembar
-------------------------
Vrijeme GMT +1
Valuta Konvertibilna marka (KM)

GDP per capita
1.259 $(1999.);
1.200 $(2000.);
1.263 $(2001.);
1.466 $(2002.)
1.845 $(2003:)

BH TURIZAM

Među najznačajnijim turističkim destinacijama pojavljuju se banjski i planinski centri, centri vjerskog turizma i centri kontinentalnog turizma. Pregled istih se daje u narednom tekstu.

Banjski centri:
· Fojnica,
· Kiseljak,
· Sarajevo,
· Olovo,
· Tuzla,
· Teslić i
· Srebrenica.

Planinski centri:
· Igman,
· Bjelašnica,
· Jahorina,
· Vlašić i
· Kupres.

Centri vjerskog turizma:
· Međugorje - Čitluk,
· Jajce,
· Prusac.

Centri kontinentalnog turizma:
· Sarajevo,
· Tuzla,
· Zenica,
· Banja Luka.
· Mostar,
· Hutovo Blato,
· Bugojno,
· Travnik,
· Tešanj,
· Ostrožac na Uni,
· Jezero Jablanica,
· Jezereo Modrac,
· Boračko jezero
· Neum,
· Višegrad,
· Tjentište-Zelengora.

BH KULTURA

Pitao tako jednom jednog vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta,
Odakle je ta
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti.
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš
jedna zemlja imade
I posna
I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna
---------------
---------------
Prije osam stotina ljeta...
Na početku svijeta,
Osvanuo divan dan.
Dobro jutro Kulin Bane...viče narod na sve strane.
Dobro jutro,
Dobar dan...odgovara Kulin Ban.
Kao da je Sudnji dan.
Reci nama Kulin Bane...kakve Bosna čeka dane.
Zamisli se Kulin Ban...kao da je Sudnji dan.
Kada dođu teški dani - nikom neće teže biti,
A kad dođu dani sreće - nikom bolje biti neće,
Reče mudri Kulin Ban...kao da je Sudnji dan.
Od Kulina Bana... ...pa do današnjeg dana.

BH HISTORIJA

HISTORIJAT
Bogata istorija Bosne i Hercegovine pokazuje jedinstvenost drzave kojoj cetiri religije (Judaizam, Katolicizam , Pravoslavlje i Islam ) svaka ponaosob, daju svoj doprinos u izgradnji specificne civilizacije. Medjusobni utjecaj i jedinstvo razlicitih kulturnih i prirodnih vrijednost na relativno malom prostoru rezultirali su time da je Bosna i Hercegovina uvjek imala svoj specifican politicki, kulturni ekonomski subjektivitet kroz istoriju.

Drzava Bosna prvi put se pojavljuje u X stoljecu prostiruci se u tom periodu od rijeke Drine na istoku pa sve do Jadranskog mora. Tokom ranog srednjeg vijeka Bosna je bila na udaru Vizantije, Madjarske i susjednih drzava Hrvatske i Srbije koje su pokusavale na njen racun da vrse prosirivanje svog politicki i religijski utjecaj. Za vrijeme vladavine Kulina Bana (1180-1204), Bosna je bila nezavisna medjunarodno priznata drzava. U to vrijeme njeni susjedi pokusavaju da uniste Bosansku crkvu (Bogumile), nastalu na razmedju izmedju Katolicizma i Pravoslavlja. Bosanska crkva dala je svoj doprinos u razvoju specificnog duhovnog ambijenta u Bosni tokom tri stoljeca u kojima je Bogumilstvo predstavljalo dominantnu religiju u Bosni.

XII STOLJECE
Tokom XII stoljeca Bosanska drzava je bila izgradjena na parlamentarnom principu sa specificnim politickim i vjerskim odnosima. Sa krunisanjem Kralja Tvrtka I (1377), Bosna postaje kraljevina, a takodjer za vrijeme njegove vladavine (1353-1391) Bosna dostize i svoju maksimalnu povrsinu rasprostiruci se od rijeke Save na sjeveru pa sve do otoka Korcule i Hvara, te od Zrmanje i Knina na zapadu do Sjenice i Lima. Vladajuca dinastija u srednjovjekovnoj Bosanskoj drzavi bii su Kotromanici.

PERIOD OTOMANSKE VLADAVINE
XV stoljece obiljezava dolazak Otomanske imperije na prostore drzava Balkana pa time i Bosne. Bosna potpada pod Tursku vlast 1463. godine, kada je Sultan Mehmed Osvajac osvojio grad Bobovac i time prekinuo vladavinu dinastije Kotromanica. Turci su na prostoru Bosne uspostavili "Bosanski Sandzak". Od 1580. godine u Bosni je uspostavljen Pasaluk kao forma teritorijalne i politicke organizacije unutar Otomanske imperije. Dolazak Turaka sa sobom je donio mnoge promijene u bosanskom drustvu. Veliki dio Bosnjaka prelazi na Islam, izgradjuju se novi gradovi u orijentalnom stilu, dolazi do promijena i u ekonomskoj organizaciji drustva. Bosnjaci ucestvuju u ratovima koje je Otomanska imperija vodi na teritoriji zapadnog Balkana i centralne Evrope. Nakon velikog Beckog rata (1683-1699) i neuspjeha Otomanske vojske da zauzme ovaj grad, Bosna postaje zapadna provincija Otomanske imperije. Karlovackim mirovnim ugovorom (1699.) potvrdjene su istorijske granice Bosne na sjeveru, zapadu i jugu. Tokom XVIII i u prvoj polovini XIX stoljeca Bosanci vode odbrambene ratove protiv Austrije i Venecije, u isto vrijeme zahtijevaju autonoman status u okviru Otomanske imperije. Javljalo se vise pobuna protiv turske vlasti kao sto je pokret Husein-kapetana Gradascevica (1831-32), koji je konacno ugusen vojnom intervencijom Omer-pase Latasa. Taj poraz bosanskih begova imat ce duboke historijske konsekvence. Reforme koje su sprovodjene 1860 godine daju Bosni izvjestan stepen autonomije

PERIOD AUSTRO- UGARSKE
Nakon pobune krscana 1875.-78. i velike "Istocne krize" Berlinski kongres (1878.) daje mandat Austro-Ugarskoj monarhiji da okupira Bosnu. I pored velikog otpora stanovnistva, uglavnom od strane Bosnjaka, Austro-Ugarska uspijeva da uspostavi svoju vlast u Bosni, ostavljajuci zemlju kao "Corpus separatum" u okviru svojih istorijskih granica. 1908. godine Austro-Ugarska je izvrsila aneksiju Bosne, cime Bosna i zvanicno postaje dio Austro-Ugarske monarhije. U Bosni je uspostavljen Parlament 1910. god. koji je ukljucivao predstavnike sva tri naroda u Bosni. Period vladavine Austro-Ugrarska takodjer donosi velike ekonomske i kulturne promjene.

Krajem prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina biva izdvojena iz sastava Habsburske monarhije od strane njenog Nacionalnog Parlamenta i zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom i Srbijom ulazi u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

IZMEDJU DVA SVJETSKA RATA
Na osnovu Vidovdanskog ustava Bosna je zadrzala svoju cjelovitosst unutar Kraljevine SHS sve do obaranja ovog ustava 1929. god. Nakon toga teritorija Bosne je podjeljena na cetiri dijela. 1939. godine po sporazumu Cvetkovic-Macek jedan dio teritorije BiH je ukljucen u sastav banovine Hrvatske

DRUGI SVJETSKI RAT
Nakon raspada Jugoslavije (1941.), Bosna i Hercegovina podpada pod vlast NDH (Nezavisne Drzave Hrvatske) na demarkacionoj liniji izmedju italijanske i njemacke okupacione zone. Tokom II svjetskog rata u BiH se javlja jak antifasisticki pokret. U novembru 1943., Zemaljsko Antifasisticko Vijece Narodnog Oslobodjena BiH (ZAVNOBIH) je donijelo odluku kojom se potvrdjuju granice BiH. Prema odlukama sa prvog zasjedanja ZAVNOBIH -a, BiH je kao nedjeljiva cijelina, ravnopravnih naroda i gradjana koji u njoj zive. U Jugoslovenskoj federaciji, Bosna i Hercegovina je bila jedina republika koja je bila definirana na osnovu svog istorijskog postojanja (za razliku od drugih koje su predstavljale uglavnom novouspostavljene nacionalne zajednice.

SUVERENITET
U procesu dezintegracije Jugoslavije, nakon visestranackih izbora 1990. godine i nakon gradjanskog referenduma (provedenog od 28. februara do 1. marta 1992) Bosna i Hercegovina je proglasila svoju neovisnost u svojim istorijskim i medjunarodno priznatim granicama. Na osnovu rezolucije broj 755 Vijeca sigurnosti Ujedinjenih Nacija 20 maja 1992. godine Bosna i Hercegovina je i medjunarodno priznata kao nezavisna drzava.

BH GEOGRAFIJA

FOTOGALERIJA Bosne i Hercegovine

INTERAKTIVNA MAPA Bosne i Hercegovine

INTERAKTIVNA MAPA Hercegovina

INTERAKTIVNA MAPA Sarajevo

INTERAKTIVNA MAPA Mostar

BH Turizam

----------------------------

KANTONI (FBiH):
*Unsko - sanski kanton
*Posavski kanton
*Tuzlanski kanton
*Zeničko - dobojski kanton
*Bosansko - podrinjski kanton
*Srednjobosanski kanton
*Hercegovačko - neretvljanski kanton
*Zapadno - hercegovački kanton
*kanton sarajevo
*Kanton 10 (Livanjski)

© 2023 Bosna i Hercegovina
Pokreće Blogger.ba
Koristimo kolačiće da bismo vam dali najbolje iskustvo na našoj web lokaciji. Nastavljanjem korištenja ove web lokacije, slažete se sa našom upotrebom kolačića.Prihvatam