Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina


30.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera - Bijelo jezero - Zelengora

Jezero Nuga

Bijelo jezero na Zelengori smješteno je oko 500m južnije od  Crnog jezera. Zovu ga i Zeleno jezero, zbog njegove boje. Njegova dužina je oko 90 m, širina oko 70 m, dok dubina iznosi oko 2,5 m. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1450 m.

27.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera -Jezero Alagovac

Jezero Aligovac

Jezero Alagovac je vještačko jezero u blizini Nevesinja, ispod planine Velež. Puno šarana, amura i tolstolobika, koje se redovno poribljava od strane Sportsko – ribolovnog društva “ Zalomka“ iz  Nevesinja.

25.11.2007.

25.11.2007


Svim Bosancima i Hercegovcima sretan Dan drzavnosti BiH.

Bosna i Hercegovina

22.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera -Jezero Nuga

Jezero Nuga

Umjetno jezero koje je tek napravljeno i još se radi. Siva kula na slici se zove "kula Zatvaračica", ne znam točno kada je izgrađena, ali je služila za reguliranje vodostaja rijeke Tihaljine, pošto je tu rječica, koja je bila prije jezera, ponirala. Nova bijela građevina je tunel gdje voda ponire da bi na drugom kraju brda u Peć-mlinima prelazila u rječicu Tihaljinu. Tu gdje izlazi iz brda je napravljena mini hidrocentrala koja je odlično uklopljena u krajolik. Nuga nije poribljavan, a iz elektroprivrede HZHB su obećali da će to uraditi. Dok nije bilo jezera bila je rječica dosta obrasla sa podvodnim biljem i vrbama uz obalu, bilo je šarana (ima i sada poneki) te sitne ribe i masnice, a ona dolazi iz Priloškog jezera i Imoćani je zovu Vrlika (do granice) poslije je Matica. Tu nema lovočuvara tako da ima dosta krivolova.

14.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera - Jezero Krenica

Jezero Krenica

Jezero Krenica nalazi se na Drinovačkom polju, kružnog je oblika promjera 60m. Kako tvrde mještani, duboko je oko 40-ak metara i nikad ne presušuje. Pune ga podzemni izvori iako ga okružuju oranice i livade s istočne strane a hrastova šuma sa zapadne.
O nastanku ovog jezera postoji Legenda o bogatom Gavanu.

Gavanova kuća je bila na mjestu današnje Krenice. Sv. Petar je pozdravio oholu Gavanovu ženu riječima «Bog ti dao, bi li mi dala komadić kruha da pojedem», a ona « Što će meni Bog tvoj dok je meni živ Gavan moj». Iz tog sukoba nastao strašan zemljotres i tamo gdje su stajali dvori posta jezero. Gavanica bježi s dvoje djece; muškim i ženskim, prema brdu a voda za njom.
Tek kad baci muško dijete spasi se a na mjestu gdje je dječak bačen posta ponor! Otvori se i kanal (Matica-riječica koja ponire u blizini Krenice) do ponora kuda je žena bježala s djecom. Gdje god je Gavan imao dvore postaše jezera, pa tako Crveno i Modro jezero u Imotskom.

12.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera - Jezero Mandek

CJezero Mandek Livno

Pored Livna, ispod zapadnih obronaka planine Tušnice je omanje jezero Mandek (ili Mandak). Zimi, usljed niskih temperatura površina jezera se smrzne. Tek zaklonjeni sjeverni dio je odmrznut, a i potočić iz kojeg dolazi voda u jezero. Debljina leda se kreće između 10-20 cm. Dolaskom proljeća oko jezera se mogu vidjeti ribolovci, a ljeti kupači. Bogato je ribom i u njemu se nalaze: potočna, jezerska i kalifornijska pastrmka, klijen, drlja, oštruljak, podbjel.

09.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera - Kotlaničko jezero

Kotlaničko jezero

Kotlaničko jezero
na Zelengori, smješteno na 1528 metara nadmorske visine, u prelijepom okruženju, jedno je od najljepših prirodnih jezera. Još uvijek netaknuto ljudskom rukom zbog svoje nepristupačnosti, jako je bogato ribom, jezerskom zlatovčicom, a u njemu ima i tritona, endemičnog vodozemca. Dužina jezera je oko 480 m., širina oko 200 m, maximalna dubina oko 10 m..Jezerom gazduje Nacionalni park "Tjentište".

07.11.2007.

FOTO DANA - BH Jezera - Kladopoljsko jezero

Kladopoljsko jezero

Kladopoljsko jezero
, a još ga zovu i Martinovo vrelo, po vrelu koje se nalazi oko 500 m od jezera, je na Zapadnim padinama Zelengore, prema Kalinoviku. Nadmorska visina jezra je oko 1380 m.Dužina jezera je oko 250m., širina 100 m, dok je najveća dubina oko 9 m. Jezerom gazduje SRD "Ulog" iz Uloga.Bogato je potočnom pastrmkom, koja ima dovoljnu količinu svježe vode u potoku koji utiče, odnosno, pravi jezero, a u kojem se ona mrijesti.


Noviji postovi | Stariji postovi

Bosna i Hercegovina
BROJAC POSJETA
673595
TRENUTNO: online

KALENDAR/ARHIVA
<< 07/2008 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

Click for Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Forecast
BH INFO

BH TURIZAM
Među najznačajnijim turističkim destinacijama pojavljuju se banjski i planinski centri, centri vjerskog turizma i centri kontinentalnog turizma. Pregled istih se daje u narednom tekstu.

Banjski centri:
· Fojnica,
· Kiseljak,
· Sarajevo,
· Olovo,
· Tuzla,
· Teslić i
· Srebrenica.

Planinski centri:
· Igman,
· Bjelašnica,
· Jahorina,
· Vlašić i
· Kupres.

Centri vjerskog turizma:
· Međugorje - Čitluk,
· Jajce,
· Prusac.

Centri kontinentalnog turizma:
· Sarajevo,
· Tuzla,
· Zenica,
· Banja Luka.
· Mostar,
· Hutovo Blato,
· Bugojno,
· Travnik,
· Tešanj,
· Ostrožac na Uni,
· Jezero Jablanica,
· Jezereo Modrac,
· Boračko jezero
· Neum,
· Višegrad,
· Tjentište-Zelengora.


BH GEOGRAFIJA

BH KULTURA
[color=darkblue][i]Pitao tako jednom jednog vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta,
Odakle je ta
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti.
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš
jedna zemlja imade
I posna
I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna
---------------
---------------
Prije osam stotina ljeta...
Na početku svijeta,
Osvanuo divan dan.
Dobro jutro Kulin Bane...viče narod na sve strane.
Dobro jutro,
Dobar dan...odgovara Kulin Ban.
Kao da je Sudnji dan.
Reci nama Kulin Bane...kakve Bosna čeka dane.
Zamisli se Kulin Ban...kao da je Sudnji dan.
Kada dođu teški dani - nikom neće teže biti,
A kad dođu dani sreće - nikom bolje biti neće,
Reče mudri Kulin Ban...kao da je Sudnji dan.
Od Kulina Bana... ...pa do današnjeg dana. [/i][/color]

BH BLOG PORUKE


BH BLOG GLASANJE


Klikni za Upis/Pregled

UPIS/PREGLED


STATISTIKA
flash game

KONTAKT
email: bih_blog@yahoo.com

BH HISTORIJA
HISTORIJAT
Bogata istorija Bosne i Hercegovine pokazuje jedinstvenost drzave kojoj cetiri religije (Judaizam, Katolicizam , Pravoslavlje i Islam ) svaka ponaosob, daju svoj doprinos u izgradnji specificne civilizacije. Medjusobni utjecaj i jedinstvo razlicitih kulturnih i prirodnih vrijednost na relativno malom prostoru rezultirali su time da je Bosna i Hercegovina uvjek imala svoj specifican politicki, kulturni ekonomski subjektivitet kroz istoriju.

Drzava Bosna prvi put se pojavljuje u X stoljecu prostiruci se u tom periodu od rijeke Drine na istoku pa sve do Jadranskog mora. Tokom ranog srednjeg vijeka Bosna je bila na udaru Vizantije, Madjarske i susjednih drzava Hrvatske i Srbije koje su pokusavale na njen racun da vrse prosirivanje svog politicki i religijski utjecaj. Za vrijeme vladavine Kulina Bana (1180-1204), Bosna je bila nezavisna medjunarodno priznata drzava. U to vrijeme njeni susjedi pokusavaju da uniste Bosansku crkvu (Bogumile), nastalu na razmedju izmedju Katolicizma i Pravoslavlja. Bosanska crkva dala je svoj doprinos u razvoju specificnog duhovnog ambijenta u Bosni tokom tri stoljeca u kojima je Bogumilstvo predstavljalo dominantnu religiju u Bosni.

XII STOLJECE
Tokom XII stoljeca Bosanska drzava je bila izgradjena na parlamentarnom principu sa specificnim politickim i vjerskim odnosima. Sa krunisanjem Kralja Tvrtka I (1377), Bosna postaje kraljevina, a takodjer za vrijeme njegove vladavine (1353-1391) Bosna dostize i svoju maksimalnu povrsinu rasprostiruci se od rijeke Save na sjeveru pa sve do otoka Korcule i Hvara, te od Zrmanje i Knina na zapadu do Sjenice i Lima. Vladajuca dinastija u srednjovjekovnoj Bosanskoj drzavi bii su Kotromanici.

PERIOD OTOMANSKE VLADAVINE
XV stoljece obiljezava dolazak Otomanske imperije na prostore drzava Balkana pa time i Bosne. Bosna potpada pod Tursku vlast 1463. godine, kada je Sultan Mehmed Osvajac osvojio grad Bobovac i time prekinuo vladavinu dinastije Kotromanica. Turci su na prostoru Bosne uspostavili "Bosanski Sandzak". Od 1580. godine u Bosni je uspostavljen Pasaluk kao forma teritorijalne i politicke organizacije unutar Otomanske imperije. Dolazak Turaka sa sobom je donio mnoge promijene u bosanskom drustvu. Veliki dio Bosnjaka prelazi na Islam, izgradjuju se novi gradovi u orijentalnom stilu, dolazi do promijena i u ekonomskoj organizaciji drustva. Bosnjaci ucestvuju u ratovima koje je Otomanska imperija vodi na teritoriji zapadnog Balkana i centralne Evrope. Nakon velikog Beckog rata (1683-1699) i neuspjeha Otomanske vojske da zauzme ovaj grad, Bosna postaje zapadna provincija Otomanske imperije. Karlovackim mirovnim ugovorom (1699.) potvrdjene su istorijske granice Bosne na sjeveru, zapadu i jugu. Tokom XVIII i u prvoj polovini XIX stoljeca Bosanci vode odbrambene ratove protiv Austrije i Venecije, u isto vrijeme zahtijevaju autonoman status u okviru Otomanske imperije. Javljalo se vise pobuna protiv turske vlasti kao sto je pokret Husein-kapetana Gradascevica (1831-32), koji je konacno ugusen vojnom intervencijom Omer-pase Latasa. Taj poraz bosanskih begova imat ce duboke historijske konsekvence. Reforme koje su sprovodjene 1860 godine daju Bosni izvjestan stepen autonomije

PERIOD AUSTRO- UGARSKE
Nakon pobune krscana 1875.-78. i velike "Istocne krize" Berlinski kongres (1878.) daje mandat Austro-Ugarskoj monarhiji da okupira Bosnu. I pored velikog otpora stanovnistva, uglavnom od strane Bosnjaka, Austro-Ugarska uspijeva da uspostavi svoju vlast u Bosni, ostavljajuci zemlju kao "Corpus separatum" u okviru svojih istorijskih granica. 1908. godine Austro-Ugarska je izvrsila aneksiju Bosne, cime Bosna i zvanicno postaje dio Austro-Ugarske monarhije. U Bosni je uspostavljen Parlament 1910. god. koji je ukljucivao predstavnike sva tri naroda u Bosni. Period vladavine Austro-Ugrarska takodjer donosi velike ekonomske i kulturne promjene.

Krajem prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina biva izdvojena iz sastava Habsburske monarhije od strane njenog Nacionalnog Parlamenta i zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom i Srbijom ulazi u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

IZMEDJU DVA SVJETSKA RATA
Na osnovu Vidovdanskog ustava Bosna je zadrzala svoju cjelovitosst unutar Kraljevine SHS sve do obaranja ovog ustava 1929. god. Nakon toga teritorija Bosne je podjeljena na cetiri dijela. 1939. godine po sporazumu Cvetkovic-Macek jedan dio teritorije BiH je ukljucen u sastav banovine Hrvatske

DRUGI SVJETSKI RAT
Nakon raspada Jugoslavije (1941.), Bosna i Hercegovina podpada pod vlast NDH (Nezavisne Drzave Hrvatske) na demarkacionoj liniji izmedju italijanske i njemacke okupacione zone. Tokom II svjetskog rata u BiH se javlja jak antifasisticki pokret. U novembru 1943., Zemaljsko Antifasisticko Vijece Narodnog Oslobodjena BiH (ZAVNOBIH) je donijelo odluku kojom se potvrdjuju granice BiH. Prema odlukama sa prvog zasjedanja ZAVNOBIH -a, BiH je kao nedjeljiva cijelina, ravnopravnih naroda i gradjana koji u njoj zive. U Jugoslovenskoj federaciji, Bosna i Hercegovina je bila jedina republika koja je bila definirana na osnovu svog istorijskog postojanja (za razliku od drugih koje su predstavljale uglavnom novouspostavljene nacionalne zajednice.

SUVERENITET
U procesu dezintegracije Jugoslavije, nakon visestranackih izbora 1990. godine i nakon gradjanskog referenduma (provedenog od 28. februara do 1. marta 1992) Bosna i Hercegovina je proglasila svoju neovisnost u svojim istorijskim i medjunarodno priznatim granicama. Na osnovu rezolucije broj 755 Vijeca sigurnosti Ujedinjenih Nacija 20 maja 1992. godine Bosna i Hercegovina je i medjunarodno priznata kao nezavisna drzava.