Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina


12.06.2005.

PHOTO DANA - Stjepan Grad

12.06.2005.

GRAD DANA - Gacko

Gacko je opština na jugoistoku Bosne I Hercegovine, zauzima površinu od 736 km kvadratnih i ima oko 11 000 stanovnika. Nadmorska visina grada je 940 m što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim zimama i toplim ljetima.
Grad se u historijskim izvorima prvi put pominje u ljetopisu popa Dukljanina oko 1150 g. kao oblast koja je ulazila u sastav župe Podgorje, dok ga dubrovački pisani izvori navode od 1278.g.
Među istoričarima vlada podijeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu Gatačkog polja. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik Vladimir Ćorović je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po Gotima koji su kratkotrajno vladali ovim prostorima. Prvi tragovi naseljenosti datiraju još od starog Polelitika, što svjedoče tragovi nađeni na lokalitetima Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od strane Kelta, a kasnije i Rimskog carstva. U svojoj burnoj istoriji, ovaj grad je mijenjao gospodare: u prvoj polovini 14. vijeka, bilo je u sastavu Dušanovog carstva, potom 1465.g. pada pod vlast Osmanlija, a odlukom Berlinskog kongresa, u ovaj kraj ulaze austrijske trupe 1878.g. Iz ovog vremena datira i prvo vještačko jezero u BiH- Klinje, nazvano po toponimu "Klini", mjestu na kome je "uklinjeno". Površina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na Balkanu.

Bosna i Hercegovina
BROJAC POSJETA
323838
TRENUTNO: online

KALENDAR/ARHIVA
<< 06/2005 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
2627282930

Click for Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Forecast
BH INFO
Glavni grad: Sarajevo
Površina: 51.129 km2
Broj stanovnika: 4.354.911 (1991)
Najniža tačka: Grad Neum (0 m)
Najviša tačka: Planina Maglić (2386 m)
Dužina obale: 21.2 km

Državni praznici:
Nova godina 1.januar
Dan nezavisnosti 1.mart
Međunarodni praznik rada 1.maj
Dan državnosti 25.novembar
-------------------------
Vrijeme GMT +1
Valuta Konvertibilna marka (KM)

GDP per capita
1.259 $(1999.);
1.200 $(2000.);
1.263 $(2001.);
1.466 $(2002.)
1.845 $(2003:)


BH TURIZAM
Među najznačajnijim turističkim destinacijama pojavljuju se banjski i planinski centri, centri vjerskog turizma i centri kontinentalnog turizma. Pregled istih se daje u narednom tekstu.

Banjski centri:
· Fojnica,
· Kiseljak,
· Sarajevo,
· Olovo,
· Tuzla,
· Teslić i
· Srebrenica.

Planinski centri:
· Igman,
· Bjelašnica,
· Jahorina,
· Vlašić i
· Kupres.

Centri vjerskog turizma:
· Međugorje - Čitluk,
· Jajce,
· Prusac.

Centri kontinentalnog turizma:
· Sarajevo,
· Tuzla,
· Zenica,
· Banja Luka.
· Mostar,
· Hutovo Blato,
· Bugojno,
· Travnik,
· Tešanj,
· Ostrožac na Uni,
· Jezero Jablanica,
· Jezereo Modrac,
· Boračko jezero
· Neum,
· Višegrad,
· Tjentište-Zelengora.


BH GEOGRAFIJA

BH KULTURA
[color=darkblue][i]Pitao tako jednom jednog vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta,
Odakle je ta
Kuda je
Ta
Bosna
Rekti.
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prostiš
jedna zemlja imade
I posna
I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna
---------------
---------------
Prije osam stotina ljeta...
Na početku svijeta,
Osvanuo divan dan.
Dobro jutro Kulin Bane...viče narod na sve strane.
Dobro jutro,
Dobar dan...odgovara Kulin Ban.
Kao da je Sudnji dan.
Reci nama Kulin Bane...kakve Bosna čeka dane.
Zamisli se Kulin Ban...kao da je Sudnji dan.
Kada dođu teški dani - nikom neće teže biti,
A kad dođu dani sreće - nikom bolje biti neće,
Reče mudri Kulin Ban...kao da je Sudnji dan.
Od Kulina Bana... ...pa do današnjeg dana. [/i][/color]

BH BLOG PORUKE


BH BLOG GLASANJE


Klikni za Upis/Pregled

UPIS/PREGLED


STATISTIKA
flash game

KONTAKT
email: bih_blog@yahoo.com

BH HISTORIJA
HISTORIJAT
Bogata istorija Bosne i Hercegovine pokazuje jedinstvenost drzave kojoj cetiri religije (Judaizam, Katolicizam , Pravoslavlje i Islam ) svaka ponaosob, daju svoj doprinos u izgradnji specificne civilizacije. Medjusobni utjecaj i jedinstvo razlicitih kulturnih i prirodnih vrijednost na relativno malom prostoru rezultirali su time da je Bosna i Hercegovina uvjek imala svoj specifican politicki, kulturni ekonomski subjektivitet kroz istoriju.

Drzava Bosna prvi put se pojavljuje u X stoljecu prostiruci se u tom periodu od rijeke Drine na istoku pa sve do Jadranskog mora. Tokom ranog srednjeg vijeka Bosna je bila na udaru Vizantije, Madjarske i susjednih drzava Hrvatske i Srbije koje su pokusavale na njen racun da vrse prosirivanje svog politicki i religijski utjecaj. Za vrijeme vladavine Kulina Bana (1180-1204), Bosna je bila nezavisna medjunarodno priznata drzava. U to vrijeme njeni susjedi pokusavaju da uniste Bosansku crkvu (Bogumile), nastalu na razmedju izmedju Katolicizma i Pravoslavlja. Bosanska crkva dala je svoj doprinos u razvoju specificnog duhovnog ambijenta u Bosni tokom tri stoljeca u kojima je Bogumilstvo predstavljalo dominantnu religiju u Bosni.

XII STOLJECE
Tokom XII stoljeca Bosanska drzava je bila izgradjena na parlamentarnom principu sa specificnim politickim i vjerskim odnosima. Sa krunisanjem Kralja Tvrtka I (1377), Bosna postaje kraljevina, a takodjer za vrijeme njegove vladavine (1353-1391) Bosna dostize i svoju maksimalnu povrsinu rasprostiruci se od rijeke Save na sjeveru pa sve do otoka Korcule i Hvara, te od Zrmanje i Knina na zapadu do Sjenice i Lima. Vladajuca dinastija u srednjovjekovnoj Bosanskoj drzavi bii su Kotromanici.

PERIOD OTOMANSKE VLADAVINE
XV stoljece obiljezava dolazak Otomanske imperije na prostore drzava Balkana pa time i Bosne. Bosna potpada pod Tursku vlast 1463. godine, kada je Sultan Mehmed Osvajac osvojio grad Bobovac i time prekinuo vladavinu dinastije Kotromanica. Turci su na prostoru Bosne uspostavili "Bosanski Sandzak". Od 1580. godine u Bosni je uspostavljen Pasaluk kao forma teritorijalne i politicke organizacije unutar Otomanske imperije. Dolazak Turaka sa sobom je donio mnoge promijene u bosanskom drustvu. Veliki dio Bosnjaka prelazi na Islam, izgradjuju se novi gradovi u orijentalnom stilu, dolazi do promijena i u ekonomskoj organizaciji drustva. Bosnjaci ucestvuju u ratovima koje je Otomanska imperija vodi na teritoriji zapadnog Balkana i centralne Evrope. Nakon velikog Beckog rata (1683-1699) i neuspjeha Otomanske vojske da zauzme ovaj grad, Bosna postaje zapadna provincija Otomanske imperije. Karlovackim mirovnim ugovorom (1699.) potvrdjene su istorijske granice Bosne na sjeveru, zapadu i jugu. Tokom XVIII i u prvoj polovini XIX stoljeca Bosanci vode odbrambene ratove protiv Austrije i Venecije, u isto vrijeme zahtijevaju autonoman status u okviru Otomanske imperije. Javljalo se vise pobuna protiv turske vlasti kao sto je pokret Husein-kapetana Gradascevica (1831-32), koji je konacno ugusen vojnom intervencijom Omer-pase Latasa. Taj poraz bosanskih begova imat ce duboke historijske konsekvence. Reforme koje su sprovodjene 1860 godine daju Bosni izvjestan stepen autonomije

PERIOD AUSTRO- UGARSKE
Nakon pobune krscana 1875.-78. i velike "Istocne krize" Berlinski kongres (1878.) daje mandat Austro-Ugarskoj monarhiji da okupira Bosnu. I pored velikog otpora stanovnistva, uglavnom od strane Bosnjaka, Austro-Ugarska uspijeva da uspostavi svoju vlast u Bosni, ostavljajuci zemlju kao "Corpus separatum" u okviru svojih istorijskih granica. 1908. godine Austro-Ugarska je izvrsila aneksiju Bosne, cime Bosna i zvanicno postaje dio Austro-Ugarske monarhije. U Bosni je uspostavljen Parlament 1910. god. koji je ukljucivao predstavnike sva tri naroda u Bosni. Period vladavine Austro-Ugrarska takodjer donosi velike ekonomske i kulturne promjene.

Krajem prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina biva izdvojena iz sastava Habsburske monarhije od strane njenog Nacionalnog Parlamenta i zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom i Srbijom ulazi u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

IZMEDJU DVA SVJETSKA RATA
Na osnovu Vidovdanskog ustava Bosna je zadrzala svoju cjelovitosst unutar Kraljevine SHS sve do obaranja ovog ustava 1929. god. Nakon toga teritorija Bosne je podjeljena na cetiri dijela. 1939. godine po sporazumu Cvetkovic-Macek jedan dio teritorije BiH je ukljucen u sastav banovine Hrvatske

DRUGI SVJETSKI RAT
Nakon raspada Jugoslavije (1941.), Bosna i Hercegovina podpada pod vlast NDH (Nezavisne Drzave Hrvatske) na demarkacionoj liniji izmedju italijanske i njemacke okupacione zone. Tokom II svjetskog rata u BiH se javlja jak antifasisticki pokret. U novembru 1943., Zemaljsko Antifasisticko Vijece Narodnog Oslobodjena BiH (ZAVNOBIH) je donijelo odluku kojom se potvrdjuju granice BiH. Prema odlukama sa prvog zasjedanja ZAVNOBIH -a, BiH je kao nedjeljiva cijelina, ravnopravnih naroda i gradjana koji u njoj zive. U Jugoslovenskoj federaciji, Bosna i Hercegovina je bila jedina republika koja je bila definirana na osnovu svog istorijskog postojanja (za razliku od drugih koje su predstavljale uglavnom novouspostavljene nacionalne zajednice.

SUVERENITET
U procesu dezintegracije Jugoslavije, nakon visestranackih izbora 1990. godine i nakon gradjanskog referenduma (provedenog od 28. februara do 1. marta 1992) Bosna i Hercegovina je proglasila svoju neovisnost u svojim istorijskim i medjunarodno priznatim granicama. Na osnovu rezolucije broj 755 Vijeca sigurnosti Ujedinjenih Nacija 20 maja 1992. godine Bosna i Hercegovina je i medjunarodno priznata kao nezavisna drzava.