BH kuhinja 04
AŠČINICA
Na prostorima Bosne duboko je razvijena tradicija ugostiteljstva, i do današnjih dana su se održali objekti sa, takoreći posebnom namjenom, i jasno profilisanom tradicijom vezanom za služenje hrane. Prema tome, ovde se moramo osvrnuti na tradicionalno ugostiteljstvo Bosne. Aščinice kao zasebne objekte Sarajevo je, vjerovatno, imalo već krajem XV ili početkom XVI vijeka, jer u Isabegovoj musafirhani je radio aščija (oko 1492. godine). U pisanim dokumentima aščinice se spominju u XVI i XVII vijeku u Foči (1600. godine), u Banja Lluci (1630. godine), itd. (H. Kreševljaković, Esnafi i obrti u BiH, III - IV).
Kako je izgledala tradicionalna aščinica u Bosni danas je teško reći, jer se ne zna prava oprema ašcinice, pošto o tome nema autentičnih pisanih izvora. U ostavinskim popisima aščinica u Sarajevu iz 1770. i 1815. godine, pored ostalog, nalaze se slijedeći predmeti:
odžak-kazan
10 raznih zemljanih tava
1 kasatava
kandilj
više mahrama
tri šiša za čevab
drvena sinija
setilj za pravljenje kadaifa
Živopisan gradić Bužim, najmlađa je i najmanja Općina Unsko-sanskog kantona. Bužim je bio srednjevjekovni grad i utvrda, a uz to je slovio i za plemićki grad. Uz tvrđavu egzistira i najstarija drvena džamija na Balkanu. Za ljubitelje planinarenja, svježeg zraka i visine, preporučuju se izleti na proplanke Ćorkovače i Radoča. Iako nemaju rijeku, bužimljani su ponosni na izvorište ljekovite vode Svetinja. Izvorište se nalazi 12 km istočno od Bužima, nadomak starog grada Čavnika. Voda se prema tvrdnjama ovdašnjeg stanovništva, u određeno vrijeme godine, u mjesecu maju, zahvata sa izvora i nakon 24 sata upotrebljava za liječenje vida. Ako odlucite da vikend provedete na Ibret izvoru - Svetinja, tom najcudnijem prirodnom fenomenu u nasoj domovini, u okruzenju autenticnog prirodnog ambijenta, dozivjet cete nesto sasvim novo, a vas aktivni odmor bice potpun. U oskudnom vodenom prostranstvu ističe se vještačko akumulaciono jezero. Prirodni ambijent u kojem je formirano, više je nego izuzetna i izazovna zelena oaza. Udaljeno desetak kilometara od Bužima, jezero je prosječne dubine 3 metra i ima svojsta protočnog jazera. Putnici Namjernici, smještaj mogu potražiti u hotelu Radoč. Grad je u perspektivi izletničkog, lovnog, ribolovnog i seoskog turizma. Od svega ovog Bužimljani su izgradii kult autenticne bosanske duhovnosti koja izrazavanje u svojoj kuturi stalno dovodi u harmonicni sklad sa prirodom. 
